|
|
Otok Brač
Brač je najveći
srednjodalmatinski otok. Dug je oko 40 km, a širok prosječno 12 km. S ukupnom površinom od 395 km² je treći otok po veličini na Jadranu. Od kopna ga
dijeli Brački kanal, od Šolte Splitska vrata, a od Hvara Hvarski kanal.
Najviši vrh otoka, Vidova gora (778 m), ujedno je i najviši vrh na jadranskim
otocima.Najviši vrh je Vidova gora, inače i najviši vrh svih jadranskih otoka
(778 m/nm). Vapnenački dio obale je kamenit i strm, dok je ostali dio
razmjerno nizak i pjeskovit,na južnoj strani od Farske do Bola, na sjevernoj
od Sutivana do Supetra. U krajoliku otoka prevladava krški vapnenački reljef
sa škrapama, jamama, dolcima i uvalama.
Klimu otoka uvjetuje njegov položaj, a odlikuje se svim karakteristikama
mediteranske klime: topla i sušna ljeta te kratke i blage zime. Brač pripada
najsunčanijem jadranskom području s oko 2700 sunčanih sati godišnje, negdje
između Splita i Hvara. Posljednje bure pušu u ožujku, u
narodu poznate kao 3 marčanske bure. Ljeti gotovo svakodnevno puše maestral,
poznatiji kao maeštral. Oborine su češće u unutrašnjosti otoka i na njegovoj
istočnoj strani.
Razlike u količini oborina sežu od 700 mm godišnjeg prosjeka za Sutivan, do 1400 mm za mjesto Dol. Temperature zraka tijekom siječnja od 4,9 °C (Pražnice) do 7,2 °C (Sutivan), a u srpnju od 22,9 °C (Nerežišća, 360 m) do 24,7 °C (Sutivan). Kiše najviše padaju u zimskoj polovici godine. Pražnice imaju godišnje
oko 1450 mm, a Sutivan oko 830 mm oborina. Od vjetrova imaju najveći utjecaj
na klimu otoka jugo i bura (vruljska bura između Pučišća i Povlja). Ljeti je
čest, osobito uz sjeverozapadnu obalu, maestral, koji puše s mora. Na Braču
nema površinskih vodenih tokova. Trajnih izvora ima jedino oko Bola. Viši
dijelovi otoka (iznad 400 m) mjestimice su obrasli crnim i alepskim borom;
veće ili manje šume alepskog bora susreću se uz sva obalna naselja; inače
prevladava makija i kamenjar.
Najveća su naselja Pučišća i Supetar. Glavni poljodjelski proizvodi su ulje,
vino i voće; stočarstvo i ribarstvo. Tvornice ribljih konzervi su u Postirama
i Milni. Glavni kamenolomi poznatoga bračkoga kamena su kraj Pučišća, Selaca,
Postira, Spliske, Donjeg Humca (brački kamen ugrađen je u Bijelu kuću u
Washingtonu i Dioklecijanovu palaču u Splitu). Cijelim je otokom izgrađena
cestovna mreža; trajektna veza Split-Supetar, Makarska-Sumartin; brodske veze
sa Supetrom i Bolom. Zračna luka (za manje zrakoplove) iznad Bola. Naseljen
od neolitika, preko brončanog i željeznog doba (gradine Rat kod Ložišća,
Kaštilo iznad Bola, Škrip - kao glavna utvrda, Velo i Malo Gradišće, Hum,
Gradac, gomile u okolici Nerežišća, Pražnica, Gornjeg i Donjeg Humca i
drugdje), grčke kolonizacije (Vičja vala), do danas.
Prvi su poznati stanovnici otoka Iliri. msko doba ostavilo je tragova
(ladanjske vile, grobnice) ne samo u unutrašnjosti otoka već i na obali; za
cara Dioklecijana iskorištavali su se kamenolomi kod Škripa. U ranom srednjem
vijeku Brač je pod Bizantom, u IX. st. osvajaju ga slavenski Neretljani, a
zatim dolazi u sastav hrvatske države. Zbog opasnosti od pirata stanovnici
pomalo napuštaju naselja na obali i povlače se u unutrašnjost otoka. U XIII.
st. Brač je u rukama Omišana, kojima ga 1240. oduzimaju Splićani; u XIV. st.
priznaje vlast ugarsko - hrvatskoga kralja Ludovika I., zatim bosanskoga
kralja Tvrtka I. i hercega Hrvoja Vukčića, uživajući pritom široku
autonomiju. God. 1420.-1797. je pod vlašću Venecije, koja mu je potvrdila
stare privilegije. Poslije pada Venecije pripada do 1806. Austriji, kraće
vrijeme je baza ruske flote za sjeverni dio Jadrana, zatim je u vlasti
Francuza, a onda do 1918. pod Austrijom.
Tradicionalno iskorištavanje bračkog kamena provodi se suvremenom
tehnologijom. Dok se pedesetih godina proizvodilo oko 5000 m³ kamenih blokova, proizvodnja se popela na 17000 m³ blokova i preko 300 000 m² piljenih kamenih ploča. Obnovom i otvaranjem novih manjih industrijskih i
zanatskih pogona uspjelo se zaustaviti iseljavanje stanovništva. Tako je u
Nerežišćima osnovana tvornica bombona, žvakaćih guma i konfekcije; u Sutivanu
tvornica plastičnih masa; u Selcima pogon građevinske stolarije, a u
Sumartinu i Milni dva manja brodogradilišta.
Posebne mogućnosti razvitka našao je Brač u turističkoj privredi.
Najpoznatije turističko mjesto je svakako Bol sa svjetski poznatom plažom Zlatni
rat.Glavni poljodjelski proizvodi su ulje, vino i voće (višnje i bademi);
stočarstvo i ribarstvo. Tvor-nice ribljih konzervi su u Postirama i Milni.
Glavni kamenolomi poznatoga bračkoga kamena su kraj Pučišća, Selaca, Postira,
Spliske, Donjeg Humca. ijelim je otokom izgrađena cestovna mreža; trajektna
veza Split-Supetar, Makarska-Sumartin; brodske veze sa Supetrom i Bolom.
Zračna luka za manje zrakoplove iznad Bola. Na otoku Braču možete pronaći
smještaj u apartmanima, hotelima, obiteljskim pansionima, kampovima…
|
