|
|
Otok
Brač
BRAČ je najveći
srednjodalmatinski otok. Dug je oko 40 km, a širok prosječno 12 km. S ukupnom
površinom od 395 km² je treći otok po veličini na Jadranu. Od kopna ga
dijeli Brački kanal, od Šolte Splitska vrata, a od Hvara Hvarski kanal.
Najviši vrh otoka, Vidova gora (778 m), ujedno je i najviši vrh na jadranskim
otocima. Najviši vrh je Vidova gora, inače i najviši vrh svih jadranskih
otoka (778 m/nm). Vapnenački dio obale je kamenit i strm, dok je ostali dio
razmjerno nizak i pjeskovit, na južnoj strani od Farske do Bola, na sjevernoj
od Sutivana do Supetra. U krajoliku otoka prevladava krški vapnenački reljef
sa škrapama, jamama, dolcima i uvalama.
Klimu otoka uvjetuje njegov položaj, a odlikuje se svim
karakteristikama mediteranske klime: topla i sušna ljeta te kratke i blage
zime. Brač pripada najsunčanijem jadranskom području s oko 2700 sunčanih sati
godišnje, negdje između Splita i Hvara. Posljednje bure pušu u ožujku, u narodu
poznate kao 3 marčanske bure. Ljeti gotovo svakodnevno puše maestral,
poznatiji kao maeštral. Oborine su češće u unutrašnjosti otoka i na njegovoj
istočnoj strani.
Razlike u količini oborina sežu od 700 mm godišnjeg prosjeka za Sutivan, do
1400 mm za mjesto Dol. Temperature zraka tijekom siječnja od 4,9 °C
(Pražnice) do 7,2 °C (Sutivan), a u srpnju od 22,9 °C (Nerežišća, 360 m) do
24,7 °C (Sutivan). Kiše najviše padaju u zimskoj polovici godine. Pražnice
imaju godišnje oko 1450 mm, a Sutivan oko 830 mm oborina. Od vjetrova imaju
najveći utjecaj na klimu otoka jugo i bura (vruljska bura između Pučišća i
Povlja). Ljeti je čest, osobito uz sjeverozapadnu obalu, maestral,
koji puše s mora. Na Braču nema površinskih vodenih tokova. Trajnih izvora
ima jedino oko Bola. Viši dijelovi otoka (iznad 400 m) mjestimice su obrasli
crnim i alepskim borom; veće ili manje šume alepskog bora susreću se
uz sva obalna naselja; inače prevladava makija i kamenjar.
Najveća su naselja Supetar, Pučišča i Bol. Glavni poljodjelski proizvodi
su ulje, vino i voće; stočarstvo i ribarstvo. Tvornice ribljih konzervi su u
Postirama i Milni. Glavni kamenolomi poznatoga bračkoga kamena su kraj
Pučišća, Selaca, Postira, Spliske, Donjeg Humca (brački kamen ugrađen
je u Bijelu kuću u Washingtonu i Dioklecijanovu palaču u Splitu). Cijelim je
otokom izgrađena cestovna mreža; trajektna veza Split - Supetar, Makarska - Sumartin;
brodske veze sa Supetrom i Bolom. Zračna luka (za manje zrakoplove) iznad
Bola. Naseljen od neolitika, preko brončanog i željeznog doba (gradine Rat
kod Ložišća, Kaštilo iznad Bola, Škrip - kao glavna utvrda, Velo i Malo
Gradišće, Hum, Gradac, gomile u okolici Nerežišća, Pražnica, Gornjeg i Donjeg
Humca i drugdje), grčke kolonizacije (Vičja vala), do danas.
Prvi su poznati stanovnici otoka Iliri. Rimsko doba ostavilo je
tragova (ladanjske vile, grobnice) ne samo u unutrašnjosti otoka već i na
obali; za cara Dioklecijana iskorištavali su se kamenolomi kod Škripa. U
ranom srednjem vijeku Brač je pod Bizantom, u IX. st. osvajaju ga slavenski
Neretljani, a zatim dolazi u sastav hrvatske države. Zbog opasnosti od pirata
stanovnici pomalo napuštaju naselja na obali i povlače se u unutrašnjost
otoka. U XIII. st. Brač je u rukama Omišana, kojima ga 1240. oduzimaju
Splićani; u XIV. st. priznaje vlast ugarsko - hrvatskoga kralja Ludovika I.,
zatim bosanskoga kralja Tvrtka I. i hercega Hrvoja Vukčića, uživajući pritom
široku autonomiju. God. 1420.-1797. je pod vlašću Venecije, koja mu je
potvrdila stare privilegije. Poslije pada Venecije pripada do 1806. Austriji,
kraće vrijeme je baza ruske flote za sjeverni dio Jadrana, zatim je u vlasti
Francuza, a onda do 1918. pod Austrijom.
Tradicionalno iskorištavanje bračkog kamena provodi se suvremenom
tehnologijom. Dok se pedesetih godina proizvodilo oko 5000 m³ kamenih
blokova, proizvodnja se popela na 17000 m³ blokova i preko 300 000
m² piljenih kamenih ploča. Obnovom i otvaranjem novih manjih
industrijskih i zanatskih pogona uspjelo se zaustaviti iseljavanje stanovništva.
Tako je u Nerežišćima osnovana tvornica bombona, žvakaćih guma i
konfekcije; u Sutivanu tvornica plastičnih masa; u Selcima pogon
građevinske stolarije, a u Sumartinu i Milni dva manja brodogradilišta.
Posebne mogućnosti razvitka našao je Brač u turističkoj privredi. Najpoznatije turističko
mjesto je svakako Bol
sa svjetski poznatom plažom Zlatni rat. Glavni poljodjelski proizvodi su
ulje, vino i voće (višnje i bademi); stočarstvo i ribarstvo. Tvor-nice
ribljih konzervi su u Postirama i Milni. Glavni kamenolomi poznatoga bračkoga
kamena su kraj Pučišća, Selaca, Postira, Spliske, Donjeg Humca. ijelim je
otokom izgrađena cestovna mreža; trajektna veza Split-Supetar,
Makarska-Sumartin; brodske veze sa Supetrom i Bolom. Zračna luka za manje
zrakoplove iznad Bola. Na otoku Braču možete pronaći smještaj
u apartmanima, hotelima, obiteljskim pansionima, kampovima… Ako se nalazite u
Braču, a željni ste izleta, preporučamo Makarsku
rivijeru (trajektom iz Sumartina), antički grad Split (trajektom
iz Supetra), te otoke Hvar, Vis, Korčulu
i Lastovo.
|
