island-of-Brac.info

Island-of-Brac.info

     english

Supetar

Otok Brač


BRAČ je najveći srednjodalmatinski otok. Dug je oko 40 km, a širok prosječno 12 km. S ukupnom površinom od 395 km² je treći otok po veličini na Jadranu. Od kopna ga dijeli Brački kanal, od Šolte Splitska vrata, a od Hvara Hvarski kanal. Najviši vrh otoka, Vidova gora (778 m), ujedno je i najviši vrh na jadranskim otocima. Najviši vrh je Vidova gora, inače i najviši vrh svih jadranskih otoka (778 m/nm). Vapnenački dio obale je kamenit i strm, dok je ostali dio razmjerno nizak i pjeskovit, na južnoj strani od Farske do Bola, na sjevernoj od Sutivana do Supetra. U krajoliku otoka prevladava krški vapnenački reljef sa škrapama, jamama, dolcima i uvalama.

Island Brac map


Klimu otoka uvjetuje njegov položaj, a odlikuje se svim karakteristikama mediteranske klime: topla i sušna ljeta te kratke i blage zime. Brač pripada najsunčanijem jadranskom području s oko 2700 sunčanih sati godišnje, negdje između Splita i Hvara. Posljednje bure pušu u ožujku, u narodu poznate kao 3 marčanske bure. Ljeti gotovo svakodnevno puše maestral, poznatiji kao maeštral. Oborine su češće u unutrašnjosti otoka i na njegovoj istočnoj strani.

Razlike u količini oborina sežu od 700 mm godišnjeg prosjeka za Sutivan, do 1400 mm za mjesto Dol. Temperature zraka tijekom siječnja od 4,9 °C (Pražnice) do 7,2 °C (Sutivan), a u srpnju od 22,9 °C (Nerežišća, 360 m) do 24,7 °C (Sutivan). Kiše najviše padaju u zimskoj polovici godine. Pražnice imaju godišnje oko 1450 mm, a Sutivan oko 830 mm oborina. Od vjetrova imaju najveći utjecaj na klimu otoka jugo i bura (vruljska bura između Pučišća i Povlja). Ljeti je čest, osobito uz sjeverozapadnu obalu, maestral, koji puše s mora. Na Braču nema površinskih vodenih tokova. Trajnih izvora ima jedino oko Bola. Viši dijelovi otoka (iznad 400 m) mjestimice su obrasli crnim i alepskim borom; veće ili manje šume alepskog bora susreću se uz sva obalna naselja; inače prevladava makija i kamenjar.

Najveća su naselja Supetar, Pučišča i Bol. Glavni poljodjelski proizvodi su ulje, vino i voće; stočarstvo i ribarstvo. Tvornice ribljih konzervi su u Postirama i Milni. Glavni kamenolomi poznatoga bračkoga kamena su kraj Pučišća, Selaca, Postira, Spliske, Donjeg Humca (brački kamen ugrađen je u Bijelu kuću u Washingtonu i Dioklecijanovu palaču u Splitu). Cijelim je otokom izgrađena cestovna mreža; trajektna veza Split - Supetar, Makarska - Sumartin; brodske veze sa Supetrom i Bolom. Zračna luka (za manje zrakoplove) iznad Bola. Naseljen od neolitika, preko brončanog i željeznog doba (gradine Rat kod Ložišća, Kaštilo iznad Bola, Škrip - kao glavna utvrda, Velo i Malo Gradišće, Hum, Gradac, gomile u okolici Nerežišća, Pražnica, Gornjeg i Donjeg Humca i drugdje), grčke kolonizacije (Vičja vala), do danas.

Prvi su poznati stanovnici otoka Iliri. Rimsko doba ostavilo je tragova (ladanjske vile, grobnice) ne samo u unutrašnjosti otoka već i na obali; za cara Dioklecijana iskorištavali su se kamenolomi kod Škripa. U ranom srednjem vijeku Brač je pod Bizantom, u IX. st. osvajaju ga slavenski Neretljani, a zatim dolazi u sastav hrvatske države. Zbog opasnosti od pirata stanovnici pomalo napuštaju naselja na obali i povlače se u unutrašnjost otoka. U XIII. st. Brač je u rukama Omišana, kojima ga 1240. oduzimaju Splićani; u XIV. st. priznaje vlast ugarsko - hrvatskoga kralja Ludovika I., zatim bosanskoga kralja Tvrtka I. i hercega Hrvoja Vukčića, uživajući pritom široku autonomiju. God. 1420.-1797. je pod vlašću Venecije, koja mu je potvrdila stare privilegije. Poslije pada Venecije pripada do 1806. Austriji, kraće vrijeme je baza ruske flote za sjeverni dio Jadrana, zatim je u vlasti Francuza, a onda do 1918. pod Austrijom.

Tradicionalno iskorištavanje bračkog kamena provodi se suvremenom tehnologijom. Dok se pedesetih godina proizvodilo oko 5000 m³ kamenih blokova, proizvodnja se popela na 17000 m³ blokova i preko 300 000 m² piljenih kamenih ploča. Obnovom i otvaranjem novih manjih industrijskih i zanatskih pogona uspjelo se zaustaviti iseljavanje stanovništva. Tako je u Nerežišćima osnovana tvornica bombona, žvakaćih guma i konfekcije; u Sutivanu tvornica plastičnih masa; u Selcima pogon građevinske stolarije, a u Sumartinu i Milni dva manja brodogradilišta.

Posebne mogućnosti razvitka našao je Brač u turističkoj privredi. Najpoznatije turističko mjesto je svakako Bol sa svjetski poznatom plažom Zlatni rat. Glavni poljodjelski proizvodi su ulje, vino i voće (višnje i bademi); stočarstvo i ribarstvo. Tvor-nice ribljih konzervi su u Postirama i Milni. Glavni kamenolomi poznatoga bračkoga kamena su kraj Pučišća, Selaca, Postira, Spliske, Donjeg Humca. ijelim je otokom izgrađena cestovna mreža; trajektna veza Split-Supetar, Makarska-Sumartin; brodske veze sa Supetrom i Bolom. Zračna luka za manje zrakoplove iznad Bola. Na otoku Braču možete pronaći smještaj u apartmanima, hotelima, obiteljskim pansionima, kampovima… Ako se nalazite u Braču, a željni ste izleta, preporučamo Makarsku rivijeru (trajektom iz Sumartina), antički grad Split (trajektom iz Supetra), te otoke Hvar, Vis, Korčulu i Lastovo. Ako vas zanima smještaj na istočnom dijelu otoka Hvara u mjestu Sućuraj, preporučujemo tradicionalnu ribarsku kamenu kuću – apartman Modrić.



Bol

Bol

Postira

Sumartin

Sutivan


Island of Brac (in English)     Brac-links1    Brac-links2




Naš partner:
Sućuraj - otok Hvar